Destinacije – Đirokastra – albanski gradić sa izuzetnim srednjevekovnim nasleđem – Travel Magazine

Đirokastra (na albanskom: Gjirokastra ili Gjirokaster) za mnoge je najlepši albanski grad sa malim, uzanim ulicama od kaldrme i jedinstvenim kamenim kućama koje datiraju iz 17. i 19. veka. Iz tog razloga grad je poznat i kao „Grad kamena“.

Albanci su ponosni na ovaj grad koji se nalazi u južnoj Albaniji, na sat vremena od turističkog mesta Sarande. Pored lepote, smatraju ga važnim kulturnim gradom, jer je tu rodno mesto najpoznatijeg albanskog pisca svih vremena Ismaila Kadarea, koji je u mnogim svojim romanima preneo duh Đirokastre.

U nastavku pogledajte najpoznatije atrakcije gradića, pravog bisera Balkana koji je na UNESCO listi svetske baštine upisan kao „redak primer dobro sačuvanog otomanskog grada“.

Zamak Gjirokaster

Prvo mesto koje bi trebalo da posetite u ovom gradu je zamak gde se nalaze najbolji vidikovci, sa kojih se pruža pogled na grad i celu dolinu. Zamak Gjirokaster lokalci ponekad zovu i imenom Argjiro, po legendarnoj princezi iz albanskog folklora. Prema lokalnim pričama, princeza je živela u 15. veku i skočila sa zamka Gjirokaster sa svojom bebom, kako bi izbegla da ih Osmanlije ne uhvate žive.

Albanija se decenijama borila za nezavisnost, a zamak su oblikovali razni diktatori i vladari. Od osmanske invazije (14. vek) do ranih 1800-ih i vremena tokom kog je vladao kralj Zog, koji je, osim što je zvučao kao superzlikovac sa Kriptona, preživeo ni manje ni više nego 55 pokušaja atentata tokom svog života.

U starosti, kralj Zog je mirno umro u krevetu, ali je pre toga zamak preuredio u zatvor (1930-ih). Još uvek ovde možete da vidite ćelije u kojima su do 1968. držali zarobljene političke protivnike. Ulaznica za zamak se naplaćuje 200 leka (oko 1,60 evra), plus još 200 leka za ulazak u muzeje.

Tunel Hladnog rata

U zamku ćete pronaći stare tenkove, topove i još artiljerije iz prošlih ratnih vremena. Još jedna atrakcija unutar – ili tačnije ispod zamka, jeste Tunel “hladnog rata”. U pitanju je ogroman bunker u vidu tunela, koji se koristio za prevoz robe i municije tokom tog perioda. Izgrađen u tajnosti tokom 1960-ih, tunel ima 80 soba, za koje meštani nisu znali do 1990-ih. Obilazak sa vodičem možete rezervisati u turističkom centru koji se nalazi na glavnom trgu. Ali ako ste klaustrofobični, ova staza ispod planine verovatno nije za vas.

Stari grad – UNESCO baština

Kada završite sa istraživanjem zamka Gjirokaster, vratite se do Starog grada. Čim zakoračite na njegove ulice, shvatićete zašto se Gjirokaster – po pričama mnogih turista, smatra najlepšim mestom u Albaniji.
Tih krivudavih, malih ulica sa jedinstvenim cik-cak šablonima, Gjirokaster ima toliko, koliko ima ličnosti i karaktera.

U Starom gradu koji je pod zaštitom UNESCO-a i smatra se jednim od najočuvanijih iz srednjeg veka, videćete nekoliko znamenitosti. Tu su za početak kuća Zekate i kuća Skenduli, kao i stara džamija. Nažalost, u jednom trenutku u gradu je bilo 15 džamija, ali kada su komunisti preuzeli vlast nakon rata, uništili su sve osim jedne.

Bazaar

„Bazaar“ je persijska reč, koja znači „pijaca“. Baš kao i bliskoistočni souk. Ovde ne treba očekivati bazar u tradicionalnom obliku. Gjirokasterski bazar odnosi se više na ceo okrug, odnosno centar Starog grada – sa nekoliko ostataka drevne čaršije, koji je prepun krojačnica, suvenirnica, prodavnica tepiha, kafana i gustog saobraćaja.

Kuća Zekate

Najupečatljivija zgrada u Gjirokasteru nesumnjivo je Kuća Zekate, veličanstvena trospratnica sa dvostrukom lučnom fasadom i kulama-minaretima. Ova prelepa kuća sagrađena je pre 200 godina za generala osmanske vojske. Kuća je sada nenaseljena i služi kao muzej.

Kaže se da je kuća Zekate jedan od najfascinantnijih primera osmanskog stila na Balkanu. Slična je Muslibegovićevoj kući u Mostaru (takođe stara osmanska kuća) i pruža sjajan uvid u tradicionalni albanski život i kulturu.

Da biste došli ovde, sledite putokaze pored hotela Kalemi i popnite se na brdo. Unutra nema svetla, pa je obavezno posetite tokom dana. Ulaznica je oko jedan evro.

Restorani

Gjirokaster ima veliki izbor restorana, od kojih se većina nalazi oko stare čaršije. Poseban specijalitet grada je kifki – kuglica pečenog pirinča sa jajetom, svežom mentom i začinima.

Gjoca: Najbolje mesto ukoliko želite da probate kifke i ostalu tradicionalnu albansku hranu. To je šarmantni mali restoran u glavnoj ulici, a Chef Gjoca je divan domaćin. Ovo je autentično albansko kuvanje, sve se sprema za šankom na malom plinskom šporetu.

Restoran Kujtimi: Još jedno dobro mesto je Kujtimi, gde možete jesti napolju u prijatnom vrtu. Postoji meni na engleskom, kao i vegetarijanski meni, a svi zaposleni pričaju engleski.

Hoteli

Ako imate vremena, preporučujemo vam da provedete bar jednu ili dve noći u Gjirokasteru. Svakako, možete videti sve za jedan dan, ali Gjirokastra je prosto mesto na kojem biste želeli da se probudite, uživate u doručku dok gledate na dolinu i stare osmanske kuće. Gjirokaster je podeljen između Starog grada (uzbrdo) i novog grada (nizbrdo). Svakako birajte da noćite u starom delu grada.

Hotel Kastro je šarmantni mali hotel sa tradicionalnim drvenim nameštajem i neverovatnim pogledom iz soba.
Hotel Gjirokastra je još jedna odlična opcija sa svetlim sobama i divnom terasom, odmah iza čaršijske džamije.

Kako da dođete

Gjirokaster je udaljen samo sat vremena od Sarande. I usput ćete proći pored misterioznog Plavog oka (Siri i Kalter) – retkog prirodnog fenomena.

Iz Tirane autobusi za Gjirokaster napuštaju južni autobuski terminal četiri puta na dan, a putovanje traje oko 6-7 sati i košta oko 1.000 leka.

Iz Sarande putovanje traje nešto više od sat vremena i košta 400 leka. Autobus vas ostavlja u donjem Gjirokasteru (novi deo grada) odakle možete da pešačite 30 minuta do Starog grada ili da se vozite taksijem oko 5 minuta.

Ostale atraktivne destinacije pogledajte ovde.

Podelite ovaj članak…

4Shares

Preuzeto sa: https://www.travelmagazine.rs/feed/

Admin

Read Previous

Rampa za “Ever Given” – zahtev za odštetu blokade Sueckog kanala 916 miliona dolara

Read Next

“Trofej Beograda” u rvanju 17. aprila